VRTIĆ U KOTOR VAROŠU SADA JE PROZRAČNIJI, UGODNIJI I TOPLIJI KUTAK ZA MALIŠANE OVOG GRADA
“Volimo ići u vrtić, igramo se, crtamo i učimo. Kad je snijeg volimo praviti Snješka Bijelića, a onda uđemo u vrtić da se ugrijemo, jedemo i spavamo, i bude nam toplo”
Ispred vrtića “Larisa Šugić” u Kotor Varošu posebno je veselo i razigrano dok djeca obavljaju posljednje pripreme za nastup u muzičko-zabavnom programu “Konferencije beba”. Dok se jedni pripremaju za nastup, Una, Lazar, Dunja, Danilo, Ema i drugarice i drugari iz srednje grupe u pauzi se igraju ispred vrtića.
U centralnoj zgradi vrtića svakodnevno boravi oko 150 djece, a prema riječima direktora Mladena Tepića, od 70-ih godina kada je zgrada izgrađena, nije bilo značajnijih investicija u njenu obnovu, do prošle jeseni kada je velikim dijelom obnovljena i utopljena, i otkada je topliji i ugodniji kutak za mališane Kotor Varošu. Zgrada se već šest godina grije na pelet, ali peć koju imaju jednostavno nije mogla da postigne optimalnu temperaturu, s obzirom na velike gubitke toplote:
“Peć jednostavno nije imala snage da zagrije prostorije, s obzirom da je bilo puno gubitaka kroz krov, prozore, vrata i na sve strane. Zimi nam se zato dešavalo da se roditelji žale, pitali su nas zašto ne uključimo grijanje ranije. Iako smo grijanje uključivali u nedjelju popodne, do ponedjeljka jednostavno nije uspijevalo ugrijati”.
EFEKAT JE ZAISTA POSTIGNUT
Kroz projekat “Zeleni ekonomski razvoj” koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH urađeni su građevinski radovi na rekonstrukciji fasadnih zidova zajedno sa čeličnom konstrukcijom, unutrašnjim gips-kartonskim radovima, radovima na toplotnim slojevima spoljašnjih zidova i krova objekta, kao i zamjena prozora i vrata sa ostalim pratećim radovima.
“Sada imamo drugi “problem”, pa nekada moramo smanjivati grijanje na minimalno, i opet bude pretpoplo, a ista je peć. Nekada čak i isključimo peć, što znači da je efekat zaista postignut. Nemamo još tačne procjene uštede energenta s obzirom da smo u novim uslovima bili tek od kraja godine, ali smo pozitivnu promjenu već itekako osjetili”, kaže Mladen Tepić, prisjećajući se problema koje je vrtić imao prije popravke krova i postavljanja fasade:
“Kad je u pitanju prokišnjavanje, to je bilo posebno strašno. Na par mjesta je prokišnjavao objekat, i sve što mi uradimo kozmetički unutra nije imalo toliko smisla s obzirom da je bio loš krov. Fasada je ranije bila rađena ‘tako-tako’: Na jednom dijelu je bilo pet centimetara, na drugom je nije bilo uopšte, na jednom dijelu su bile azbestne ploče kojima je bio istekao rok. Dio gdje su bile te ploče je zato u potpunosti srušen, i napravljen ispočetka, ugrađeni su montažni paneli, unutra vuna i okolo izolacija. Pola objekta je bukvalno novo”.
Prema Tepićevim riječima, atmosfera u vrtiću nakon obnove mnogo je bolja, a osim na djecu, roditelje i uposlenike vrtića, vidljiv je pozitivan uticaj i na lokalnu zajednicu:
“Znamo da su djeca posebno osjetljiva, pa kad se jedno prehladi, odmah za njim i drugo, i čitava grupa ne dolazi. To za sobom vuče to da roditelj ne dolazi na posao, ovdje je oko 4.500 ljudi zaposleno u obućarskoj industriji, pa je poseban problem kada veliki broj djece i roditelja izostaje. Ovo je možda jedna od opština u RS u kojoj je najviše zaposlenih”, kaže Tepić, potcrtavajući dobru saradnju koju vrtić ima sa privrednim subjektima:
“S obzirom na potrebe, iz jedne kompanije su nam se javili kako bi u krugu firme napravili vrtić, to će biti realizovano i već smo pri kraju. Oni su obezbijedili prostor i svu potrebnu opremu po našim instrukcijama i svim standardima, a mi ćemo organizovati rad i to će biti jedna od organizacionih jedinica vrtića. Planirano je da tu u dvije mješovite grupe od 18 mjeseci do pet godina ide oko 50 djece čiji su roditelji uposlenice i uposlenici firme, što će dosta rasteretiti i glavni objekat”.
OBNOVA ZGRADE JE SVIMA MNOGO ZNAČILA
Bojana Jotanović već osam godina radi kao vaspitačica u vrtiću, i kaže da je obnova zgrade svima mnogo značila:
“Najviše našim mališanima u čiju je najveću korist i zadovoljstvo proveden ovaj projekat koji je unaprijedio našu uslugu, pored vaspitno-obrazovnog procesa koji se već oko 50 godina realizuje u Kotor Varošu koliko vrtić postoji. Zaista je bilo krajnje vrijeme da se vrtić obnovi i mi smo zaista srećni, zadovoljni i zahvalni na svemu. Djeca su naše najveće bogatstvo, zadovoljstvo i sreća, i njihov osmijeh na licu govori sve, a njihovi roditelji su nam prenijeli svoju zahvalnost i i vide šta je sve urađeno”.
SVAKA PROMJENA JE DOBRODOŠLA
Marijana Trivunović, vaspitačica i mama dvoje djece koji su u vrtiću dvije godine kaže da su promjene od velikog značaja, kako estetskog, tako i funkcionalnog:
“Djeca se prijatnije osjećaju, pogotovo u prostoriji gdje boravi moje mlađe dijete, u kojoj ranije nije bilo puno prirodne svjetlosti, bio je jako mali prozor, a sad je ovim projektom zadovoljen kvalitet i uljepšan boravak djece. Prostorija je toplija, prozračnija, ima prirodnu svjetlost, i mirnija sam kad znam da mi dijete boravi u takvoj atmosferi”.
Slađana Kučuk vaspitačica je u vrtiću već šest godina, i kaže kako je svaka promjena dobrodošla:
“Prije svega djeci jer su dobili puno bolje i kvalitetnije uslove za boravak, svjetliji, ljepši i topliji prostor. U takvim uslovima je i nama lakše i bolje raditi. Imamo nove prozore za našu sobu, svjetliji i manje zagušljiv prostor, sada možemo otvoriti prostorije i izračiti, što je posebno važno jer tu borave bebe s pelenama i tu bude jako zagušljivo, tako da se mora provjetravati, što ranije nismo mogli u tolikoj mjeri”
LJEPŠE JE ZA ČITAV GRAD
Ljubiša Tešić kaže kako njegova troipogodišnja kćerka ide u vrtić već devet mjeseci, te da su prezadovoljni novim uslovima:
“Krenula je u vrijeme prije nego je završena obnova vrtića, i sada je razlika primijetna. Prostorije su uređene, djeci je mnogo ljepše i osjeća se promjena na objektu, i u objektu. I mi kao roditelji osjetimo promjenu na bolje za to vremena koliko budemo tu dok preuzmemo dijete. Puno je ljepši osjećaj ostaviti dijete da boravi, uči i igra se u takvoj atmosferi. Ljepše je i za čitav grad, kad dođete i vidite da je objekat renoviran i sređen”.
Projekat „Zeleni ekonomski razvoj“, uz finansijsku podršku Švedske, implementira Razvojni fond ujedinjenih naroda (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju.
Izvor : UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini)
Originalni tekst možete pronaći na sledećem linku :