“Volimo ići u vrtić, igramo se, crtamo i učimo. Kad je snijeg volimo praviti Snješka Bijelića, a onda uđemo u vrtić da se ugrijemo, jedemo i spavamo, i bude nam toplo”

Ispred vrtića “Larisa Šugić” u Kotor Varošu posebno je veselo i razigrano dok djeca obavljaju posljednje pripreme za nastup u muzičko-zabavnom programu “Konferencije beba”. Dok se jedni pripremaju za nastup, Una, Lazar, Dunja, Danilo, Ema i drugarice i drugari iz srednje grupe u pauzi se igraju ispred vrtića.

U centralnoj zgradi vrtića svakodnevno boravi oko 150 djece, a prema riječima direktora Mladena Tepića, od 70-ih godina kada je zgrada izgrađena, nije bilo značajnijih investicija u njenu obnovu, do prošle jeseni kada je velikim dijelom obnovljena i utopljena, i otkada je topliji i ugodniji kutak za mališane Kotor Varošu. Zgrada se već šest godina grije na pelet, ali peć koju imaju jednostavno nije mogla da postigne optimalnu temperaturu, s obzirom na velike gubitke toplote:

“Peć jednostavno nije imala snage da zagrije prostorije, s obzirom da je bilo puno gubitaka kroz krov, prozore, vrata i na sve strane. Zimi nam se zato dešavalo da se roditelji žale, pitali su nas zašto ne uključimo grijanje ranije. Iako smo grijanje uključivali u nedjelju popodne, do ponedjeljka jednostavno nije uspijevalo ugrijati”.

EFEKAT JE ZAISTA POSTIGNUT

Kroz projekat “Zeleni ekonomski razvoj” koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH urađeni su građevinski radovi na rekonstrukciji fasadnih zidova zajedno sa čeličnom konstrukcijom, unutrašnjim gips-kartonskim radovima, radovima na toplotnim slojevima spoljašnjih zidova i krova objekta, kao i zamjena prozora i vrata sa ostalim pratećim radovima.

“Sada imamo drugi “problem”, pa nekada moramo smanjivati grijanje na minimalno, i opet bude pretpoplo, a ista je peć. Nekada čak i isključimo peć, što znači da je efekat zaista postignut. Nemamo još tačne procjene uštede energenta s obzirom da smo u novim uslovima bili tek od kraja godine, ali smo pozitivnu promjenu već itekako osjetili”, kaže Mladen Tepić, prisjećajući se problema koje je vrtić imao prije popravke krova i postavljanja fasade:

“Kad je u pitanju prokišnjavanje, to je bilo posebno strašno. Na par mjesta je prokišnjavao objekat, i sve što mi uradimo kozmetički unutra nije imalo toliko smisla s obzirom da je bio loš krov. Fasada je ranije bila rađena ‘tako-tako’: Na jednom dijelu je bilo pet centimetara, na drugom je nije bilo uopšte, na jednom dijelu su bile azbestne ploče kojima je bio istekao rok. Dio gdje su bile te ploče je zato u potpunosti srušen, i napravljen ispočetka, ugrađeni su montažni paneli, unutra vuna i okolo izolacija. Pola objekta je bukvalno novo”.

Prema Tepićevim riječima, atmosfera u vrtiću nakon obnove mnogo je bolja, a osim na djecu, roditelje i uposlenike vrtića, vidljiv je pozitivan uticaj i na lokalnu zajednicu:

“Znamo da su djeca posebno osjetljiva, pa kad se jedno prehladi, odmah za njim i drugo, i čitava grupa ne dolazi. To za sobom vuče to da roditelj ne dolazi na posao, ovdje je oko 4.500 ljudi zaposleno u obućarskoj industriji, pa je poseban problem kada veliki broj djece i roditelja izostaje. Ovo je možda jedna od opština u RS u kojoj je najviše zaposlenih”, kaže Tepić, potcrtavajući dobru saradnju koju vrtić ima sa privrednim subjektima:

“S obzirom na potrebe, iz jedne kompanije su nam se javili kako bi u krugu firme napravili vrtić, to će biti realizovano i već smo pri kraju. Oni su obezbijedili prostor i svu potrebnu opremu po našim instrukcijama i svim standardima, a mi ćemo organizovati rad i to će biti jedna od organizacionih jedinica vrtića. Planirano je da tu u dvije mješovite grupe od 18 mjeseci do pet godina ide oko 50 djece čiji su roditelji uposlenice i uposlenici firme, što će dosta rasteretiti i glavni objekat”.

OBNOVA ZGRADE JE SVIMA MNOGO ZNAČILA

Bojana Jotanović već osam godina radi kao vaspitačica u vrtiću, i kaže da je obnova zgrade svima mnogo značila:

“Najviše našim mališanima u čiju je najveću korist i zadovoljstvo proveden ovaj projekat koji je unaprijedio našu uslugu, pored vaspitno-obrazovnog procesa koji se već oko 50 godina realizuje u Kotor Varošu koliko vrtić postoji. Zaista je bilo krajnje vrijeme da se vrtić obnovi i mi smo zaista srećni, zadovoljni i zahvalni na svemu. Djeca su naše najveće bogatstvo, zadovoljstvo i sreća, i njihov osmijeh na licu govori sve, a njihovi roditelji su nam prenijeli svoju zahvalnost i i vide šta je sve urađeno”.

SVAKA PROMJENA JE DOBRODOŠLA

Marijana Trivunović, vaspitačica i mama dvoje djece koji su u vrtiću dvije godine kaže da su promjene od velikog značaja, kako estetskog, tako i funkcionalnog:

“Djeca se prijatnije osjećaju, pogotovo u prostoriji gdje boravi moje mlađe dijete, u kojoj ranije nije bilo puno prirodne svjetlosti, bio je jako mali prozor, a sad je ovim projektom zadovoljen kvalitet i uljepšan boravak djece. Prostorija je toplija, prozračnija, ima prirodnu svjetlost, i mirnija sam kad znam da mi dijete boravi u takvoj atmosferi”.

Slađana Kučuk vaspitačica je u vrtiću već šest godina, i kaže kako je svaka promjena dobrodošla:

“Prije svega djeci jer su dobili puno bolje i kvalitetnije uslove za boravak, svjetliji, ljepši i topliji prostor. U takvim uslovima je i nama lakše i bolje raditi. Imamo nove prozore za našu sobu, svjetliji i manje zagušljiv prostor, sada možemo otvoriti prostorije i izračiti, što je posebno važno jer tu borave bebe s pelenama i tu bude jako zagušljivo, tako da se mora provjetravati, što ranije nismo mogli u tolikoj mjeri”

LJEPŠE JE ZA ČITAV GRAD

Ljubiša Tešić kaže kako njegova troipogodišnja kćerka ide u vrtić već devet mjeseci, te da su prezadovoljni novim uslovima:

“Krenula je u vrijeme prije nego je završena obnova vrtića, i sada je razlika primijetna. Prostorije su uređene, djeci je mnogo ljepše i osjeća se promjena na objektu, i u objektu. I mi kao roditelji osjetimo promjenu na bolje za to vremena koliko budemo tu dok preuzmemo dijete. Puno je ljepši osjećaj ostaviti dijete da boravi, uči i igra se u takvoj atmosferi. Ljepše je i za čitav grad, kad dođete i vidite da je objekat renoviran i sređen”.

Projekat „Zeleni ekonomski razvoj“, uz finansijsku podršku Švedske, implementira Razvojni fond ujedinjenih naroda (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima. Projekt ima za cilj stvoriti uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj ”zelenih radnih mjesta“, te doprinijeti razvoju tržišta što vodi ka privrednom razvoju.

Izvor : UNDP BiH (Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini)

Originalni tekst možete pronaći na sledećem linku :

VRTIĆ U KOTOR VAROŠU SADA JE PROZRAČNIJI, UGODNIJI I TOPLIJI KUTAK ZA MALIŠANE OVOG GRADA by Green Economic Development – Exposure

Sinoć je završen Ilindanski turnir u Vrbanjcima a pobjednik je ekipa Planinarskog udruženja “Polednik” iz Vrbanjaca. Njima je nagradu za osvojeno prvo mjesto uručio generalnni sponzor turnira Boban Filipović vlasnik auto servisa “Filip”.

Drugo mjesto je pripalo ekipi Auto servis Filip a nagrade je uručio zlatni sponzor Aleksandar Petrušić.

Treće mjesto je pripalo ekipi Prodaja polovnih vozila Dejo Čelinac, a nagrade je uručio zlatni sponzor Aleksandar Petrusić.

Najmlađa ekipa je “Kole ograde” Vrbanjci a nagrade je uručio organizator turnira Nemanja Sakan.

Najbolji golman je iz drugoplasirane ekipe Vladan Maksimović a nagrade je uručio generalni sponzor Boban Filipović.

Najbolji strijelac je Dejan Trifkovic iz drugoplasirane ekipe Auto servis Filip a nagrade je uručio zlatni sponzor Aleksandar Petrušić.

Najbolji igrač je Dejan Maksimović iz pobjedničke ekipe a nagrade je uručio generalni sponzor Boban Filipović.

Prestavniku ekipe Polednik nagrade je uručio generalni sponzor Boban Filipović.

Uručene su od strane organizatora zahvalnice sponzorima, za podršku u realizaciji turnira bez kojih se ne bi mogao organizovati dobar turnir, u roku par dana biće uručene i preostale zahvalnice sponzorima koji zbog opravdanih razloga nisu mogli prisustovati na turniru.

FER PLEJ EKIPA je “Pekara Kum” a nagrade je uručio organizator turnira Sakan Nemanja.

“Veliko hvala za sponzore bez koji ništa ne bi bilo moguće ! Vidimo se i sledeće godine u Vrbanjcima sa još većim nagradnim fondom i većim kvalitetom ekipa i organizacije. Da se tradicionalni Ilindanski turnir sa majstorima malog fudbala na jednom mjestu održava dugo godina” – izjavio je organizator turnira Nemanja Sakan.

U Duniće, Kotorvaroško selo koje broji ukupno 2 stanovnika ne možete doći u prolazu, jer je put samo jedan – do sela i nazad. Tako smo i mi krenuli, u prodavnici u Šipragama su nam rekli da ima 9 kilometara, a jedna mještanka kaže da imamo tri sata. Sumnjičavi u obe informacije krenuli smo pješke iz Šipraga i nakon 2 i po sata hoda stigošmo u selo. Jedan šumski radnik reče da budemo glasni zbog medvjeda a u selu – muk. Samo stari tornjak izuzetne građe kao da je ostao zadnja brana od nepoznatih gostiju u selu…Gusto naseljene kuće građene uglavnom od prirodnih materijala – drveta i kamena i selo ušuškano u krečnjačke stijene podsjećali su nas na neko etno selo koja niču na svako koraku ali ovo je bilo neušminkano, prirodno i stvarno…Dozivali smo i nadglasavali se nad starim autohtonim tornjakom ali bezuspješno…Kao da je bio nekakav egzodus i da su svi pobjegli iz ove neopisivo lijepe prirode i sela…Utom se pojavi Šerzo, dođe i tihim glasom nas pozdravi kao da je i on gost ovdje među životinjama. “Ja i brat smo ovdje, čuvamo stado i jedini smo u selu. Idemo povremeno u Kotor Varoš da platimo račune i po ostale potrepštine. Ovdje samo ljeti dođu sa džipovima okolo ali je daleko, ima 14 kilometara do Šipraga” – reče nam Šerzo Dunić a mi mu nekako povjerovašmo jer on je ipak najmjerodavniji izvor. Kaže da je juče vidio medvjeda ispod obližnje stijene i da je mečka naročito opasna i da bi zaštitila mladunce spremna je da ih brani čak i kamenjem. Ponudi se da nas otprati do izlaza iz sela jer će njegov brat Hajrudin uskoro doći sa stadom ali nam ne reče tačan broj, da li zato što ne zna ili zato što se to ne govori…Ono što nam je rekao da ima devet pomoćnika , pasa čuvara i “vraćalica” bez kojih stado ne bi uspio odbraniti. I on nam reče da se čuvamo medvjeda i srdačno nas isprati. Iako mu je tek 43 godine težak život na planini je ostavio trag ali Šerzo se ne predaje…U planini će dočekati i zimu, ovu i još koju dok uspije održati stado, i dok god mogne živjeti od njega. Pričao nam je o svojim problemima, kako je teško i prodati jagnje na ovoj visini jer se za jedno ne isplati dolaziti…Skoro im je umro i treći stanovnik, sjeća se Šerzo a i mi smo napuštajući selo ostali puni utisaka. Uglavnom pozitivnih na gostoprimstvu i diveći se ljudima koji su ostali sami da prkose svima koji kažu da život na selu nije moguć. Svjesni da je ovo možda i poslednja priča o ovom selu u kojem ima stanovnika spuštamo se prema Šipragama…

КОТОР ВАРОШ, 11. ЈУЛА – Начелник општине Котор Варош Зденко Сакан организовао је данас пријем за 11вуковаца и ученика генерације завршних разреда средњих и основних школа са подручја ове општине, те уручио им новчане награде и пожелио срећу и успјех у даљем школовању.

“Ви сте понос и будућност наше општине и Републике Српске. Током досадашњег школовања постигли сте изузетне резултате и искрено вјерујем да ћете тако наставити, како би касније знањем које сте стекли били носиоци развоја Котор Вароша”, истакао је Сакан.

Он је нагласио да општинска управа подржава младе и успјешне људе, првенствено додјелом стипендија и да је ове године за ту намјену издвојено 70.000 КМ из општинског буџета.

Ученик генерације Основне школе “Свети Сава”Милана Верић уписала је Медицинску школу у Бањалуци.

“Захвални смо начелнику на пријему. Његова подршка, као и новчана награда, много нам значи у даљем школовању”, поручила је Верићева.

Ученик генерације Средњошколског центра “Никола Тесла” Андреа Борић рекла је да је током школовања научила како да распореди вријеме када је у питању учење, али и ваннаставне активности.

“Са добром расподјелом времена све се може постићи. Зависно од обавеза организовала сам се колико дневно је потребно да учим, а учила сам ради себе и своје будућности и наставка образовања. Планирам да упишем Електротехнички факултет у Бањалуци”, додала је Борићева.

Поред Верићеве и Борићеве награђени су још основци Бранко Каламанда, Јована Јурић, Немања Ескић, Адријана Јурић и Јована Дукић из Основне школе “Свети Сава” Котор Варош, Ђурђица Поповић из Основне школе “Петар Петровић Његош” Масловаре и Сара Лујић из Основне школе “Петар Кочић” Шипраге, те средњошколци Николина Петрушић и Невенка Бојић из Средњошколског центра “Никола Тесла” Котор Варош.

Ученицима генерације средњих школа уручене су новчане награде од по 200 КМ, а ученицима генерације основних школа и вуковцима по 100 КМ.

Neformalna grupa mladih iz Kotor Varoša najavljuje seriju od 10 predavanja koja će u narednom periodu kreirati grupa pravnika/advokata iz Kotor Varoša.

Česti problem vršnjačkog nasilja u školama i mlađih punoljetnika česta je pojava i u Kotor Varošu, koja je često prijetila da dovede do slične situacije kao i Srbiji, a najsvježiji primjer je  prije nepunih tri mjeseca.

Zbog toga će projektom pozvati građane, roditelje, a i djecu da ih upoznaju sa preventivim, uzrokom i posljedicom nedoličnog ponašanja.

Predavanja su dio projekta „Sigurnija budućnost“, koji finansiraju Fondacija Mozaik i Opština Kotor Varoš.

Predavanja će se odvijati u prostorijama Mjesne zajednice Kotor Varoš i Centra za kulturu sport i  informisanje Kotor Varoš.

Više informacija je moguće dobiti na broj telefona 065/207-326.

Neformalna grupa mladih iz Kotor Varoša poziva sve mlade da se prijave na javni poziv za formiranje rekreativne grupe za omladinsku teretanu u Kotor Varošu.

Formiranje rekreativne grupe je dio projekta „Omladinska teretana“, koji finansiraju Fondacija Mozaik i Opština Kotor Varoš.

Omladinske rekreativne aktivnosti će se odvijati u sportskoj dvorani u Kotor Varošu.

Više informacija je moguće dobiti na broj telefona 065/239-527.